Bindžuj novu seriju Zdravka Šotre
Uživaj u istorijskoj drami reditelja i scenariste Zdravka Šotre, seriji baziranoj na događajima u periodu od 1918. do 1934. godine. Svih 15 epizoda nove domaće serije Aleksandar od Jugoslavije gledaj odjednom bez prekidanja, čekanja i reklama, po promotivnoj cijeni od 4 €. Sve epizode čekaju te u Video klub katalogu „Aleksandar od Jugoslavije“ na EON platformi. Cijela serija dostupna ti je za gledanje 30 dana od trenutka kupovine.
Ako si korisnik EON paketa, seriju možeš da gledaš preko EON platforme (EON box-a, EON Smart TV aplikacije, EON mobilne aplikacije). Kao Total TV korisnik seriju možeš da gledaš putem EON mobilne aplikacije.
Više od 130 glumaca učestovalo je velikom projektu snimanja ove serije koja obuhvata istorijski period od stvaranja Kraljevine SHS koja će 1929. postati Jugoslavija do 1934., ubistva kralja Aleksandra u Marselju. Kralja Aleksandra tumači Ljubomir Bulajić, a kraljicu Mariju Tamara Aleksić. U glumačkoj ekipi su i Irfan Mensur, Petar Strugar, Branislav Lečić, Žarko Laušević, Voja Brajović, Nikola Kojo, Goran Šušljik, Sloboda Mićalović, Nada Macanković, Nataša Ninković, Nela Mihailović, Danica Maksimović, Anica Dobra, Jelica Sretenović.
KAKO DA KUPIŠ SERIJU
VRHUNSKA GLUMAČKA EKIPA
POGLEDAJ VIDEO TRAILER
SVE EPIZODE SERIJE ALEKSANDAR OD JUGOSLAVIJE
Aleksandar ulazi u Beograd, tri dana pošto je grad oslobođen. Njegova vojska nadire dalje, izbija na obalu Jadrana i nastavlja prema Mariboru. Umorni ratnik Aleksandar započinje stvaranje države Južnih Slovena, čijim stvaranjem nestaju Kraljevina Srbija i Kraljevina Crna Gora.
Dok se Aleksandar bori za stvaranje nove države, stiže vijest da su boljševici pobili rusku carsku porodicu, među njima i princezu kojom je trebalo da se oženi. Aleksandar telefonira đedu Nikoli, koji je 1917. izbjegao u Pariz. Boli ga njegovo nerazumijevanje za Jugoslaviju, u kojoj bi da on bude kralj. Na kraju stiže radosna vijest iz Zagreba – tamo se kliče ujedinjenju.
Proglašeno je kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca i stvaranje nove države! Mnogi su to dočekali sa oduševljenjem. S druge strane, saveznici su u neprilici, jer su Italiji obećali obalu Jadrana, od Ulcinja skoro do Trsta. Aleksandra potresa bratoubilački sukob na Cetinju.
U januaru 1919. godine,saveznici u Parizu započinju Mirovnu konferenciju šefova pobjedničkih zemalja. Iako je Aleksandru tamo mjesto, saveznici ga ne pozivaju jer je stvorio državu koju ne priznaju. Aleksandar ipak dolazi na oduševljenje medija, javnosti i postaje zvijezda Mirovne konferencije.
Američki predsjednik Vudro Vilson oduševljen je idejom nove države i pokreće pitanje priznavanja tokom Aleksandrovog boravaka u Parizu. Zbog nezadovoljstva situacijom u Italiji, predsjednik Francuske zove Aleksandra i slavnog vojvodu Mišića da „zastraše“ Italijane. Radi boljeg utiska, doček im priređuje u Strazburu, ne u Parizu.
Pariska konferencija ne može da se završi zbog nerealnih zahtjeva delegata iz Hrvatske. Aleksandar je od uspjeha tog sastanka očekivao priznanje svoje države, koje je nakon toga i uslijedilo. Beograd je na ulicama i pozdravlja regenta koji se vraća iz Narodne skupštine nakon usvajanja Vidovdanskog ustava. Jedan komunista baca bombu na Aleksandra, ali ona, srećom, pogodi banderu.
Pred polazak u Pariz, Aleksandar se oprašta od oca, kralja Petra, koji leži na samrtničkoj postelji, dok on odlazi na rizičnu operaciju u Parizu. Posle operacije ljekari se čitavo ljeto bore da održe Aleksandra u životu, a u međuvremenu u Beogradu umire njegov otac. Po zakonu, on bi trebalo da položi zakletvu i postane kralj, ali u Parizu kraj njega sjede nemoćni lekari i čekaju da izdahne.
Na dvoru u Bukureštu priređena je svečanost na kojoj su se upoznali i vjerili princeza Marija i Aleksandar. Na medenom mjesecu na Bledu, oni shvataju da njihov brak, sklopljen iz državnih interesa, prerasta u ljubav.Po povratku u Beograd, Aleksandar prima novog premijera Bugarske, koji želi da svoju zemlju priključi Aleksandrovoj, a da Aleksandar bude car Južnih Slovena, što se ovom učini plemenito ali naivno.
Stiže grozna vijest iz Sofije – pučisti su preuzeli vlast, a nesretnom Stambolskom su odsijekli ruku kojom je u Nišu potpisao ugovor o prijateljstvu sa Srbijom, a zatim i glavu. U Zagrebu mitinzi, na kojima Radić zagovara nepoštovanje Ustava i propagira stvaranje Republike Hrvatske, u okviru države SHS.
Aleksandar i Marija kreću na veliku turneju po državi, gdje ih narod svuda veoma srdačno dočekuje. U isto vrijeme sa raznih strana stižu upozorenja iz domaćih izvora, a i francuska štampa o tome piše, da mnogi kralju „rade o glavi“ i da je turneja vrlo rizična. Dok plove Jadranom, Italijani, sa svojih brodova, topovskom paljbom opominju da su tu.
Slijedi velika turneja kraljevskog para po Hrvatskoj. Aleksandar je imao neprijatan razgovor sa Pašićem oko bahatosti njegovog sina. Pašića je to jako uznemirilo. Radiću je novi koalicioni partner Svetozar Pribićević. Njih dvojica drže vatrene govore na mitingu u Zagrebu gdje Pribićević izjavljuje: „Neka Srbi, već jednom kažu koliko košta ta njihova prolivena krv na Kajmakčalanu, da im platimo i da već jednom zašute!“
Prolazi vrijeme, a buka u Skupštini ne prestaje. Radić oštro osuđuje Aleksandra i polemike dovode do velikog sukoba. Bijes zbog zločina u Skupštini zatresao je Hrvatsku, a Zagreb posebno. Pribićević dolazi kod kralja i traži da se on izvini Hrvatima, na šta mu Aleksandar poručuje da pozdravi Radića i da mu kaže da se on ne protivi otcijepljenju Hrvatske.
Kralju dolaze Slovenci uznemireni viješću o amputaciji Hrvatske. Šta će biti s njma u tom slučaju? Stjepan Radić umire. U Zagrebu četiri dana i četiri noći traje defile pored Radićevog odra. Aleksandar dobija novog protivnika koji popunjava Radićevo mjesto, Maček.
Kralj Aleksandar pokušava da u razgovorima sa Mačekom i Pribićevićem nađe neko rješenje. Međutim, Maček uporno zastupa ideje na kojima je insistirao i Radić. Kralj putuje brodom Dubrovnik u Istanbul, poveo je i Luku Mesečinu. Pred palatom Dolma Bakče, Aleksandra dočekuje Kemal Ataturk, sa kojim provedi noć u razgovoru.
Aleksandar je u posjeti Zagrebu. Čovjek koji brine o kraljevoj bezbjednosti godinama ima više problema sa Aleksandrom, koji svoju bezbjednost ignoriše, nego sa atentatorima. Aleksandar kreće za Marsej, na svoje poslednje putovanje. Doček u Marseju bio je grandiozan, nije zapamćeno da je bilo kog stranog državnika dočekalo toliko građana. Ali nažalost, među njima se našao i Černozemski.
POZOVITE NAS
Pozovite korisnički centar na 1800
POSJETITE NAS
Dobro došli u naše poslovnice.
PIŠITE NAM
Pošaljite nam mejl na [email protected]